S ponosom predstavljamo dvanaesti broj časopisa Muzeji, koji i ovoga puta donosi raznovrsne i metodološki utemeljene naučne i stručne priloge iz oblasti arheologije, muzeologije, kulturne istorije, bibliotekarstva, istorije, istorije umetnosti i pedagogije.
Bogatstvo tema, pristupa i autorskih glasova svedoči o vitalnosti muzejske struke i širini polja kulturnog nasleđa koje zajednički istražujemo, tumačimo i predstavljamo javnosti.
Broj počinjemo arheološkim sadržajima: Janko Vračar analizira nalaze rimskog carskog novca sa prostora Banja Luke, dok Nastasija Radovanović u svom radu donosi rezultate analize životinjskih ostataka sa kasnoneolitskog lokaliteta Stragari–Šljivik. Timka Alihodžić i Milica Tapavički Ilić kroz rad „Graves – Time Capsules for the Future“ otvaraju pitanja memorije, vremena i arheološkog svedočanstva.
U domen kulturne istorije i istorije nauke uvodi nas tekst Ivane Ćirić o časopisu Nauka i tehnika, značajnom, a nedovoljno istraženom svedočanstvu naučne kulture Jugoslavije u periodu 1941–1954 godine. Snežana Šarboh, Bratislav Stojiljković, Miloš Lazarević i Zoran Pajić zajednički rekonstruišu susret i interakciju dvojice izuzetnih pronalazača – Ljubomira Klerića i Nikole Tesle, i njihov uticaj na tehnološka stremljenja.
Segment posvećen muzeološkim praksama ove godine obiluje radovima iz oblasti publike i edukacije. Anđela Petrović razmatra kategorizaciju muzejske publike i njene implikacije na komunikaciju i animaciju, dok Ivana Belina analizira ulogu muzejske pedagogije u inkluzivnom obrazovanju. Temu rada sa mladima nastavlja Jana Matić, ukazujući na vrednost ko-kreacije kroz primer Društva mladih prijatelja Narodnog muzeja Srbije.
Jelena Sekulović unosi novu perspektivu razmatranjem odnosa muzeja i održivosti u modi, oblasti koja sve više postaje predmet kulturne i socijalne analize.
U narednom delu broja, Boško Ljubojević ispituje istorijski razvoj automata do modela UD M.42, dok Ivana Jovanović predstavlja stvaralački opus Bogosava Živkovića, jednog od najznačajnijih predstavnika naive.
Slede tekstovi koji se bave izložbenim praksama: prikaz Dokleje, koji sam priredio, zatim prikaz Dragane Vučićević o izložbi Fosilizacija i tekst Dragane Martinović posvećen izložbi „Vek industrijalizacije u Aranđelovcu“.
Svaki od ovih priloga na svoj način doprinosi osnovnoj misiji časopisa Muzeji: da podstiče razmenu znanja, unapređuje stručni dijalog i osvetli važne segmente kulturnog nasleđa našeg prostora. Zahvaljujem autorima na posvećenosti i vrednom radu, kao i svim saradnicima koji su omogućili nastanak ovog broja. Nadamo se da će Muzeji 12 podstaći nove uvide, istraživanja i profesionalne razgovore unutar muzejske zajednice i van nje.
Zahvaljujem se svim autorima, saradnicima i članovima Uređivačkog odbora koji su pružili nemerljiv doprinos nastanku ovog broja časopisa.
Takođe, koristim priliku da se zahvalim svima koji su, tokom godina izlaženja nove serije Muzeja, doprineli da časopis stekne naučnu kategoriju M54.
Dobijanje naučne kategorije postavlja strožije zahteve pred autore, saradnike i Uređivački odbor, ali predstavlja i pozitivan izazov koji će inspirisati napore da novi, trinaesti broj časopisa, bude srećan i kvalitetan.
Muzeji 12 u PDF formatu mogu se preuzeti putem sledećeg linka.
Dr Ljubiša Vasiljević, muzejski savetnik
Predsednik Muzejskog društva Srbije MDS